Volumen 16 - 2024
Analiza i testiranje nove generacije pasivnih optičkih pristupnih mreža
Razvoj interneta doživeo je značajan napredak, podstaknut globalnom digitalizacijom, razvojem mobilnog interneta, računarstva u oblaku i Interneta stvari. Ovi trendovi su značajno povećali potrebu za većim propusnim opsegom u svim segmentima računarskih sistema, od pristupnih mreža do osnovne (Core) mreže. U tom kontekstu, optičke pristupne mreže su se izdvojile kao optimalno rešenje zahvaljujući svojoj energetskoj efikasnosti, ekonomskoj isplativosti, većojsigurnosti i sposobnosti pružanja visokih brzina.
PON (Passive Optical Network) tehnologija koristi pasivne komponente, čime eliminiše potrebu za napajanjem u distributivnoj mreži, i omogućava deljenje jednog optičkog vlakna među više korisnika. Ovo čini PON mreže idealnim za implementaciju FTTH (Fiber to the Home) rešenja koja omogućavaju veće brzine i podršku za prenos različitih tipova saobraćaja. Međunarodna telekomunikaciona unija (ITU) i FSAN organizacija definišu standarde za pristupne mreže sledeće generacije kako bi zadovoljile sve veće kapacitete.
Efikasno upravljanje PON mrežama zahteva tehnologije poput optičkog reflektometra vremenskog domena (OTDR), koji omogućava preciznu dijagnostiku kvarova i lokalizaciju problema u mreži. Ovo je posebno važno za telekomunikacione operatere, jer omogućava razlikovanje kvarova na opremi od prekida optičkog vlakna i smanjuje troškove održavanja.
Cilj ovog rada je pružiti sveobuhvatan pregled PON mreža kroz analizu teorijskih koncepata i praktične primene. Rad sadrži pregled aktuelnih istraživanja i operativnih izazova vezanih za projektovanje i implementaciju pasivnih optičkih mreža, kao i detaljan opis opreme za testiranje. Takođe, rad analizira studiju slučaja implementacije FTTH mreža u Srbiji, sa fokusom na dizajn, tehnologije, protokole, testiranje i puštanje u rad.
Tehno-ekonomska analiza implementacije optičkih fronthaul mreža u 5G sistemima
Rad analizira značaj 5G tehnologije i njen doprinos razvoju internet stvari (eng. Internet of Things, skraćeno IoT), ističući ključne izazove u projektovanju fronthaul mreža. Obrađeni su koncepti centralizovane arhitekture radio pristupne mreže (eng. Radio access network, skraćeno RAN), TWDM-PON (eng.Time Wavelength Division Multiplexing) mreža i njihove prednosti u smislu kapaciteta i kašnjenja. Poseban fokus je stavljen na analizu troškova vlasništva (eng.Total Cost Of Ownership, skraćeno TCO), uključujući kapitalne troškove (eng. Capital expenditures, skraćeno CAPEX) i operativne troškove (eng. Operating expenses, skraćeno OPEX) , kroz matematički model baziran na ILP (eng.Integer Linear Program) pristupu. Model koristi heurističke algoritme, K-sredina i genetski algoritam, dok su dobijeni rezultati evaluirani putem studije slučaja sa realnim parametrima, tabelama i dijagramima.
Implementacija i poređenje reverznih proksija i metoda za raspodelu opterećenja
Ovaj rad istražuje različite aspekte rivers proksija i loud balansera, uključujući njihove osnovne funkcije, podele po nivoima rada (L4 i L7), kao i pregled postojećih rešenja. Dodatno, rad testira i poredi implementaciju sopstvenih rivers proksi i loud balansing rešenja na L4 i L7 nivou sa postojećim tehnologijama na osnovu metrika performansi, skalabilnosti i pouzdanosti.
Metode autentifikacije IoT uređaja u komunikaciji sa serverom: Implementacija i komparativna analiza
Rad se sastoji od nekoliko ključnih segmenata koji istražuju teorijske i praktične aspekte autentifikacije IoT uređaja. U uvodnom delu predstavljeni su osnovni koncepti Interneta stvari (IoT), značaj autentifikacije i komunikacije putem HTTP protokola. Centralni deo rada analizira osam metoda autentifikacije, uključujući MAC adresu, osnovnu HTTP autentifikaciju, API ključeve, HMAC, JWT, OAuth 2.0 i TLS sertifikate. Svaka metoda je detaljno obrađena sa aspekta prednosti, mana i konkretne implementacije za klijentske (IoT uređaje) i serverske strane uz korišćenje JavaScript-a i PHP-a (Laravel). Rad analizira i nudi predloge za dalji razvoj u okviru savremenih trendova kao što su kvantna kriptografija, decentralizovane identifikacije (DID), veštačka inteligencija i energetski efikasni algoritmi. U zaključnom delu, rad pruža praktične smernice za izbor odgovarajuće metode autentifikacije i osvetljava mogućnosti daljeg razvoja u oblasti sigurnosti IoT ekosistema.
Primena veštačke inteligencije u prediktivnom održavanju gradske infrastrukture
Ovaj rad istražuje primenu veštačke inteligencije u prediktivnom održavanju urbanih infrastrukturnih sistema, koje omogućavaju pravovremenu detekciju kvarova i prognozu potencijalnih oštećenja. Korišćenjem simuliranih podataka, istreniran je model za detekciju anomalija, uz analizu ključnih faktora kao što su temperatura, opterećenje i vibracije. Evaluacijom se ukazuje na visoku tačnost modela, dok diskusija pruža smernice za integraciju sa senzorima. Rad obuhvata izazove i potencijalne buduće pravce razvoja prediktivnog održavanja.
Holističko predstavljanje znanja i strukturno učenje
Ovaj rad predstavlja inovativni pristup strukturisanoj reprezentaciji podataka u kontekstu obrade prirodnog jezika i sekvencijalnih fenomena. U početnim delovima rada razmatra se hijerarhijska organizacija podataka i mogućnosti koje pruža u analizi i modeliranju semantičkih i sintaktičkih odnosa. Središnji deo rada posvećen je detaljnoj analizi predloženog modela, sa fokusom na njegovu primenu, arhitekturu i algoritme za prepoznavanje i kreiranje hijerarhijskih struktura. Na kraju, kroz poređenje sa postojećim metodama, prikazuju se prednosti i ograničenja modela, dok se u zaključnim delovima iznose pravci za buduća istraživanja, uključujući mogućnosti primene u različitim domenima i optimizacije algoritma za paralelnu obradu i skalabilnost.
Komunikacioni paterni u mikroservisnoj arhitekturi
Rad se fokusira na istraživanje komunikacionih obrazaca u mikroservisnoj arhitekturi, sa posebnim osvrtom na tehnologije koje omogućavaju nesmetanu interakciju među distribuiranim servisima. Mikroservisi, osim izolacije funkcionalnosti, zahtevaju i efikasnu orkestraciju i koordinaciju, kako bi zajedno ispunili složene poslovne procese. U tom smislu, komunikacioni mehanizmi igraju ključnu ulogu u obezbeđivanju koherentnosti celokupnog sistema. Cilj ovog istraživanja je pružiti sveobuhvatan pregled različitih komunikacionih obrazaca u okviru mikroservisne arhitekture. U radu su obrađeni oblici komunikacije: sinhrona putem REST API-ja, asinhrona s RabbitMQ-om kao posrednikom poruka i visokoperformantna komunikacija putem gRPC-a za direktne pozive udaljenih procedura.
Primena odgovora na potražnju u IT i energetskim sistemima
Rad pruža kratak pregled planiranja radio komunikacija za pešadijski bataljon u odbrambenoj operaciji unutar integrisanog komunikacionog sistema. Fokus je na integraciji sa modernim tehnologijama, sigurnosti, otpornosti komunikacija, i implementaciji visokofrekventnih radio sistema. Opisuju se ključne funkcionalnosti i taktike za održavanje kontinualne komunikacije u borbenim uslovima, kao i izazovi i rešenja vezana za ometanja i održavanje komunikacionih linija. Na kraju, istaknuti su planovi za unapređenje komunikacionih sistema i buduća istraživanja na temu automatizacije u vojnim komunikacijama.
Koncept razvoja mobilnih aplikacija korišćenjem rešenja u oblaku na primeru RAF Network mobilne aplikacije
Rad istražuje razvoj mobilnih aplikacija korišćenjem rešenja u oblaku na primeru RAF Network aplikacije. Predstavljene su korišćene tehnologije i metodologije, uključujući Flutter za frontend i Django za backend, uz infrastrukturu na DigitalOcean platformi sa Firebase PaaS rešenjima. Opisan je koncept dokerizacije i upotrebe kontejnera, koji omogućavaju skalabilnost i efikasno upravljanje resursima. Kroz implementaciju Traefik reverznog proksija i orkestraciju kontejnera, aplikacija pruža fleksibilnost i visoku dostupnost. Rad obuhvata potencijalne pravce daljeg razvoja, kao što su integracija sa studentskim servisima i unapređenje komunikacije između studenata i profesora.
Razvoj platforme za učenje programiranja - serverska strana
Rad pruža kratak pregled istraživanja i opisa rezultata u vezi sa razvojem serverske infrastrukture za platformu za učenje programiranja. Fokus je na integraciji sa IntelliJ IDEA platformom, skalabilnosti servera, sigurnosti i agilnom razvoju. Opisuje se implementacija privatnog Git servera i REST API-ja, ključne funkcionalnosti platforme, te izazovi i rešenja tokom razvoja. Na kraju, istaknuti su planovi za budući rad, uključujući razvoj dodataka za IntelliJ IDEA i VS Code za profesore i studente.